utorak, 20. kolovoza 2019.

David Naum, Priča o čoveku koji nije hteo da bude Bog














PRIČA O ČOVEKU KOJI NIJE HTEO DA BUDE BOG - David Naum


Hiljadu devetsto sedma je godina. Grad Ađaru, na jugu Indije. Zgrada u kojoj je sedište Teozofskog društva. Jedna gospođa, prefinjenih enegleskih manira,  dovela je  dvojicu zbunjenih crnpurastih dečaka. Ona je Ani Bezan, uticajna i bogata žena sa desetinama hiljada sledbenika za koje je  ne samo lider, već i neko ko je u stanju da otkrije i  tajne živog, a i već odavno iščezlih svetova.
Ta dva dečaka su braća Džidu i Nitjananda Krišnamurti. I poticali  su iz jedne bramanske* porodice.... Ani Bezan je Džidua, na osnovu brojnnih iznetih dokaza,  proglasila za inkarnaciju ,,Svetskog učitelja‘‘... Tvrdila je kako se u predhodnim vremenima pojavljivao kao Krišna, Buda, Hrist... u toku narednih sedamnaest godina, formiranaje  posebna organizacija Krizšnamurtijevih sledbenika...  Bilo je to životno delo Ani Bezan. Organizacija se zvala „Red zvezde“.... U međuvremenu,  gubitak brata, za koga je bio neizmerno vezan, učinila  je kod mladog Džidua da  otpočne preispitivanje o onome šta misli i šta mu se dešava.... Godine 1929.,  na posedu Omen u Holandiji, sakupilo se oko 3.000 Krišnamurtijevih sledbenika.  Džidu nije krio kako zauvek želi  da ostavi iza sebe većinu onoga što je do tada radio.
,,Sakupili smo se ovoga jutra ovde da razgovaramo o raspuštanju „Reda Zvezde!‘‘ započeo je svoj govor. ,,Mnogi će  ovim biti oduševljeni, dok će drugi ostati priličlno tužni. Međutim, nema potrebe ni za radovanjem, a ni za tugom, pošto se to, obajsniću, nameće kao neminovnost.“
Možda se sećate priče o đavolu i njegovom prijatelju, koji su šetali ulicom, nastavio je dalje, i ugledavši ispred sebe čoveka koji se zaustavio i podigao nešto sa pločnika, strpavši to u džep,  prijatelj je znatiželjno upitao Đavola: „Šta je ovaj čovek našao?“ „Našao je komad Istine!“  reče Đavo.  „Onda ti se loše piše!“ reče prijatelj. „Ma kakvi!“ odgovori Đavo.  „Navešću ga da je organizuje!‘‘
Propovednik je samo za trenutak zastao pred nemom gomilom ljudi.
,,Tvrdim da je istina zemlja bez staza!‘‘ nastavljao je Krišnamurti govorom pred svojim sledbenicima. ,,I da joj se ne može prići bilo kakvom utabanom stazom, uz pomoć bilo koje religije, ili sekte. To je moj stav i njega zastupam do kraja i bezuslovno. Istina, pošto je bezgranična, pošto joj se ni jednim putem ne može prići, ne može se ni organizovati;  niti bi trebalo praviti bilo kakvu organizaciju koja bi usmeravala, ili gonila ljude bilo kojim posebnim putem. Ako to shvatite, onda će vam postati jasno koliki je  apsurd organizovati veru. Vera je čisto individualna stvar i ne možete je, a ni nesmete organizovati. Ako to učinite, onda postaje mrtva, okamenjena, ona postaje veroispovest, sekta, religija, koju treba nametnitu ostalima….‘‘
Odatle je Krišnamurti krenuo svojim, kako ga je sam nazvao ,,putem, bez puta‘‘…. Podsetimo se, jedna od njegovih misli glasi: ,,Ljudima je potrebno da se probude, a ne da dobiju instrukcije!‘‘
*Bramani,  najviša kasta  u Indiji, kojoj pripadaju sveštenici i državnici.

Priču objavio portal Opusteno.rs


                                                                              



Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.

Tu smo (Stani ženo, stani) - David Naum

Zadrhti još jednom na meni kao list breze koji se okreće oko sebe. Lepršaj opušteno pred tajfunom strasti, jer ni jedn...